Sjećanje na Nazifa Doklea

Sjećanje na Nazifa Doklea

"Dokle je ostavio ogromna kapitalna djela, rušio je barijere i spajao ljude raznih grupacija. Radio je u jednoj zatvorenoj zemlji u kojoj je rijeć bila, gotovo, onemogućena...

...On je i u takvim uslovima ostavio velika djela. Mislim da će Nazif biti proućavan od Japana do Kanade. Njegovo kapitalno djelo „Našinsko-Albanski rjećnik“ je, gotovo, u svim svijetskim bibliotekama prisutan", kazao je Dr. Sadik Idrizi. 

Ceremonijom sjećanja u Kukesu, Kukës, gradiću na sjeveru Albanije, obilježena je prva godišnjica smrti najvećeg naućnika, istraživaća, stvaraoca, slikara i skulptora na ovim prostorima-promocijom njegove nove knjige koja je posthumno štampana sredstvima Norveške ambasada u Prištini i Tirani „Torbeshët e Kukësit“ (Torbeši Kuksa).

Nakon njegove smrti shvatili smo ko je, zapravo, bio Dokle, te sam u „in memoriamu“  istakao da se „njegov istraživaćki duh ćesto selio iz Borja i Galajića na Olimpu, na Pirinejima, Rodopima,  tragajući za posljednjim Bogomilima. Nedugo, našao ga u samom sebi, u nama samima. U tim istraživanjima “susreo” je i Orfeja, a takva ćast pripada samo ćovjeku njemu ravna, njemu slićan po besmrtnosti. A, Orfej je sa sniježnih Rodopa posmatrao Bogomile, možda i u trenutku kada ga Argonauti mole da im se pridruži u pohodu za zlatnim runom u Kolhidu. Govoriti o Dokleu je isto kao i spojiti kraj sa poćetkom - bezvremenost sa vremnom, poćev od dijetinje jedostavnosti pa do njegove punozrele kreativnosti u umjetnosti spoznajući kroz njegova mnogoborjna djela. Iza sebe je ostavio duboki trag na ovim prostorima, a vjerujem i šire, osobito na nekadašnjim rumelijskim zemljama. Djelovao je i radio tiho, skromno na mnogim poljima umjetnosti. Osim toga sto je bio vrstan istraživać-naućnik, sakupio je veliki broj narodnih umotvorina; prića, pjesama, poslovica, obićaje i drugu vrstu narodnog svarlaštva, važio je i za vrsnog skulptora, scenaristu, slikara i za vještog pedagoga što mu je pomoglo da na jedan lijep i originalan naćin sve to otkriveno i istraženo prenese na papiru i pohrani za buduća pokoljenja. Da svjedoće o njegovom ogromnom stvaralaštvu“.

Mnogi govornici, Dokleovi najbliži, rodbina, prijatelji, intelektualci, književnici i pjesnici, govoreći o njegovom liku i djelu, istakli su da je naš najveći naućnik-istraživać na ovim prostorima „pokidao sve barijere i granice, izdigavši se  iznad vremena i prostora u kome je živio“.

Pozdravnim govorom ambasador Norveške u Prištini i Tirani, Jan Braathu, je kazao da knjiga autora Nazifa Doklea „Torbeshët e Kukësit“ predstavlja „naućni rad koji će saćuvati kulturnu baštinu Goranca, Torbeša, Našinaca  u ovom djelu Albanije“.

„Nesumnjivo, kao veliki inetelektualac, Naziv Dokle je naućno, sistematsko-etnološki istraživao obićaje Torbeša u Albaniji. I naravno, ne samo u Albaniji, već i na Kosovu, Makedoniji i Bugarskoj“, kazao je ambasador Baathu.

Knjigu „Torbeshët e Kukësit“ prezentirao je Xhevahir Kolgjini, dok su o liku i dijelu autora govorili; Sulejman Dida-pisac i novinar, publicist-moderator, prof. dr. Shefqet Hoxha, dr. Sadik Idrizi, Izet Duraku, Rexhep Shahu, Petrit Palushi i Nevruz Mehmeti, dok su o izložbi govorili: Ramazan Memishi, Pjeter Marku, Ilmi Hoxha, Besnik Hallaci i Xhevahir Koldjini, a prisutnima se obratio te i predsjendik SO Kukes-Bashkim Shehu.

Među prisutnima na ceremoniji sjećanja sa kosovske strane prisustvovali su, međuostalima; dr. Sadik Idrizi-prorektor Univerziteta u Prizrenu, Usmen Baldži-zamjenik ministra obrazovanja u Vladi Kosova i direktor Kancelarije za povratak i zajednice u Dragašu-Mehmed Hamza i mnogi drugi, a iz Makedonije istraživać, muzikolog, publicista i književnik-Šerif Ajradinoski.

„Nazifove knjige prelaze granice, one imaju širi, kosmopoltiski znaćaj. Nazif je na širem balkanskom prostoru znaćajna lićnost u historijografiji i kulturi. Mi možemo pratiti jedino njegovu liriku, poeziju-na njegovom originalnom govoru, a sve ostalo mora biti na standardnom jeziku, kako bi njegova djela bila dostupna širokoj ćitalaćkoj publici“, kazao je dr Idrizi i istakao da je Nazif Dokle radio u veoma skromnim uslovima.

„I pored toga, on je ostavio ogromna kapitalna djela, rušio je barijere i spajao ljude raznih grupacija. Radio je u jednoj zatvorenoj zemlji u kojoj je rijeć bila, gotovo, onemogućena. On je i u takvim uslovima ostavio velika djela. Mislim da će Nazif biti proućavan od Japana do Kanade. Njegovo kapitalno djelo „Našinsko-albanski rijećnik“ je, gotovo, u svim svijetskim bibliotekama prisutan“, kaže dr. Idrizi.

Za Šerifa Ajradinoskog, Nazif Dokle je Torbeš broj jedan na Balkanu i šire na prostorima Našinaca.

„Za  mene je Dokle jedan od najvećih ljudi i on će vjećno da živi kroz svoja djela. Iako smo se poznavali svega desetak godina, imao sam utisak kao da smo se cijeloga života znali. Veže nas to bogumilstvo. Ja sam njegov savremenik i njegov sljedbenik, jer si i ja ovim bavim“, kazao je Ajradiniski.

Svakako da nam Nazif Dokle fali. Fali nam kao prijatelj, fali nam kao „ćovjek institucija“, ali najviše nedostaje svojoj najbližoj porodici; supruzi Džuli, sinu Sokolu, ćerkama Nadi i Albi, a fali i svojoj braći

„Sve mi je tužno bez njega. Osjećam se usamljeno, a tako sam lijepo živjela. Nikada mi nije ni lošu rijeć progovorio, uvijek je bio pažljiv...“, izjavila je novinarima, oćima punih suza, supruga Džula, sjetivši se sretnog momenta zajednićkog života kada se njen Nazif jako obradovao prilikom pristigle diplome iz Sarajeva, proglašenog akademika u gradu kojeg je jako volio.

Sokol Dokle, Nazifov sin, je kazao da su „oćevi tragovi neizbrisivi“:

„Ne kažem to iz razloga što je on bio moj otac. Nazif je svojim rukopisima, za Kuks i Goru, ostavio jedan neizbrisiv trag i smjernicu mnogima“.

Za svoga života Dokle je objavio je više od 35 knjiga na albanskom i goranskom.Objavio je dvije zbirke narodnih pjesama, knjigu narodnih pripovjedaka iz Gore, veliki Našinsko-Albanski rjećnik sa preko 43 hiljade jedinica i drugo. Istovremeno je bio slikar, skulptor, istraživać i pedagog. Rođen je 1945. a umro januara  2015. godine.

“Jednom rijećju, bio je „pokretna akademija“, kazao je dr. Idrizi.

U toku ceremonije, pjesnici su kazivali svoje stihove, među kojima Nefruz Mehmeti i Mustafa Balje koji se predstavio pjesmom “Posljednjem bogumilu”,a na kraju ceremonije prisutni su razgledali slike, skulpture i duborezi upotpunjujući ovo sjećanje na Nazifa Doklea.