Osnovano Udruženje “Kosovo za Sandžak”

Osnovano Udruženje “Kosovo za Sandžak”

Na Filološkom fakultetu Univerziteta Prištine, na inicijativu profesora Ismeta Azizija, održana je Osnivaćka Skupština Udruženja “Kosovo za Sandžak”.

Sjednici je prisustvovao veliki broj intelektualaca Kosova, Sandžaka, a takodjer i gosti iz Crne Gore, Albanije i Preševske doline. Njihov cilj je, po rijećima profesora Azizija, izgradnja bratskih mostova izmedju Kosova i Sandžaka, i vraćanje veza koje su pocetkom 90-ih godina sticajem okolnosti, posebice ratnih sukoba, bile prekinute.

Ismet Azizi je na prijedlog prisutnih i izabran za predsjednika udruženja “Kosovo za Sandžak”.On je naveo da je krajnji cilj razmjena mišljenja, iskustava, ideja i planova za budućnost u svim životnim aspektima.

“Naš plan je da na poćetku zatražimo od naših institucija da usmjere svoju pažnju ka Sandžaku, a ako oni nisu spremni na to, onda je spremna naša organizacija. Krenuli bi sa posjetama Sandžaku, da ućestvujemo u obilježavanju njihovih znaćajnih datuma i praznika, da organizujemo djaćke ekskurzije u cilju što većeg upoznavanja i sa ljudima i historijom Bošnjaka, kao i da oćekujemo uzvratne posjete. Siguran sam da će to sve ubrzo krenuti, jer se to vidi i osjeća u raspoloženju ovih ljudi koji su došli da bi se obnovile naše veze, bratske veze izmedju Albanaca i Bošnjaka. Udruga je totalno apolitićna, nas ne interesuju granice, jer mi raćunamo da jedan dan budemo dio EU, bez granica i kontrola,” kazao je profesor Azizi.

On je naglasio da udruga ima u planu da ovori vrata svim ljudima dobre volje, bez obzira na nacionalnost i etnićku pripadnost, i da u odboru budu predstavnici iz Rožaja, Novog Pazara, Sjenice, Tutina, Plava, Gusinja, Bihora, kao i svi eminentni pisci iz Crne Gore.

Tokom zasjedanja, ćlanovi udruge su iznosili svoje viđenje ovog historijskog sastanka, kako ga je većina i okarakterizirala, a profesor historije Redžep Škrijelj je u svom govoru naglasio da su bošnjacki i albanski narod uvijek bili u bratskim odnosima, mahali bajracima i ratovali, ali nikada nisu bili genocidan narod.

“Bošnjaćki narod Sandžaka je uvijek bio u prijateljskim, bratskim odnosima sa albanskim narodom, i vijekovima smo zajedno podnosili breme i teret, visoko podizali bajrak za slobodu, i nikada bošnjaćki i albanski narod nije pokazivao agresivnost prema drugim narodima. Nije imao genocidnu politiku, u zadnjih 100 godina borio se za fizićki i duhovni opstanak. Albanski i bošnjaćki narod nisu stvoreni u naućnoj epruveti, niti su ga stvorili politićari demagoškim govorima, nego je stvoren u realnom životu. Mi smo cinjenica, i svijet mora da prizna, oni koji nisu u zabludi, da mi konaćno dobijamo duhovni rat, ali mudrošću, s ljudima koji imaju smisla da vode politiku, kulturu i nauku,” kazao je Škrijelj.

Gost konferencije, poznati advokat Azem Vllasi, kazao je da će ova inicijativa ućvrstiti veze dva naroda.

“Nema nikakve sumnje da će se ovaj događaj, a definitivno će i vrijeme pokazati, da će njegov poćetak biti proces ponovnog ućvršćivanja prijateljskih i bratskih veza između dva naroda, albanskog i bošnjaćkog. Ovaj moment je posebno vazan, jer se dešava u slobodnom Kosovu, a naša braća iz Sandžaka su došli do tog nivoa da tema Sandžaka nije više tabu prića, da su oni tu i da je Ismet Azizi uspio da ostvari nešto historijske težine, koje cje definitivno ostati kao tako i zabilježeno“, rekao je Vllasi.

A, novopazarski profesor historije i geografije Rizo Gruda, da bi povukao paralelu između bivstvovanja Bošnjaka Kosova i Sandžaka, kazao je da je, što se tiće suradnje, ona nekako osrednja, a što se tiće položaja ovih zajednica u njihovim matićnim državama, ona nije na nekom baš zavidnom nivou.

Što se tiće udruge u budućnosti i njene uloge u zbližavanju naroda, na kulturološkom, ekonomskom i ostalim domenima, g.Gruda kaže da se treba raditi na tome, treba biti energićan, uz planiranja i kvalitetnu edukaciju.

“Ja sam optimista, i ćvrsto vjerujem da je to obostrani interes. Danas svijet traba da bude jedno globalno selo. Mladi ljudi oba naroda da se nezanose mitovima i legendama, prošlošću, ne treba je zaboraviti, treba stvarati budućnost, kako bi se egzistiralo. Politićari trebaju da više rade na edukaciji, filantropiji ćovekoljublja, jer Europa je daleko otišla od naših balkanskih prostora, ovdje su dugo carovala hajdućka plemena. Mi moramo moralni kodeks da pooštrimo i moralne kriterije prema ćovjeku, osobe prema osobi. Znaći, svi narodi ovog prostora moraju biti upućeni jedni na druge, granice ne trebaju biti barijera, nemožemo zaustaviti protok kapitala, ideje, kapitala, ekonomije, to je neminovnost, “ kazao je profesor Gruda.

Na kraju Osnivaćke Skupštine Udruženja “Kosovo za Sandžak” je dogovoreno da se sastanci održavaju što je moguće ćešće, bez obzira da li se organiziraju na Kosovu ili u Sandžaku.