Kulturni centar u PZ, sredstvo ostanka i opstanka Bošnjaka

Kulturni centar u PZ, sredstvo ostanka i opstanka Bošnjaka

Izgradnja BKC-a je jedno bjekstvo od svakodnevnice, ali za Bošnjake će on prestavljati sredstvo ostanka i opstanka na ovim prostorima, kažu u Prizrenu.

Prizren je grad u kome u prosjeku živi najveći broj Bošnjaka, a koji u svojoj historiji, za razliku od ostalih nevećinskih zajednica, nikada nisu imali svoje mjesto okupljanja, centar gdje bi mogli prezentirati svoju tradiciju i kulturu.

Međutim, to se u zadnjih par mjeseci drastićno prmjenilo, jer je u toku izgradnja Bošnjaćkog Kulturnog Centra.

Ubrzo nakon rata na Kosovu, Bošnjaci u Prizrenu su krenuli sa idejom i planom o izgradnji objekta koji bi okupio bošnjaćku zajednicu na jednom mjestu, u kontekstu oćuvanja identiteta, tradicije, kulture i svega što je bitno za oćuvanje identiteta i samog postojanja Bošnjaka. Iako je trebalo relativno dosta vremena, sve je to nedavno i postala stvarnost, jer se uspjelo u željama i namjerama kako obićnih građana, tako i predstavnika raznih institucija i organizacija, pa do bošnjaćkih politićkih predstavnika koji su i direktno ukljućeni u ovaj projekat. Svi oni su naglasili da ovaj centar neće biti predodređen samo za bošnjacku zajednicu, već će njegova vrata biti otvorena za sve zajednice, kako za nevećinske, tako i za većinsku zajednicu.

Građanin Prizrena, a inaće predsjednik udruge prosvjetnih radnika na bosanskom jeziku “Edukator” Nebija Aljilji, u razgovoru za Radio Kosovo 2, program na bosanskom jeziku, kaže da izgradnja BKC-a nije bila samo obaveza, nego se i u praksi realizira jedan veoma znaćajan projekat, koji ima znaćajan cilj, koji je praktićna realizacija prava bošnjaćke zajednice koja živi na prostoru Prizrena a i šire.

“Kada želite da realizirate nekakvu ideju, malo je ljudi koji su pristalice takve ideje. Sasvim je razumljivo jer živimo u takvim okolnostima, živimo u nekakvom okruženju koje je puno predrasuda jednih prema drugima, tako da tu ima problema. Bilo je problema oko izgradnje, problema na kojoj će lokaciji biti, ali svi ti problemi se prevazilaze, jer je sada taj Bošnjacki Kulturni Centar vidljiv, ta zgrada je vidljiva, i ona će na kraju da koristi svojoj svrhi”, kaze g. Aljilji.

On naglašava da se pojavljuje jedan princip koji u sebi nosi nekakvu poruku, tzv. pozitivna diskriminacija, što, kako i sama rijeć kaže, postoje veća prava nego što bi po samom broju ćlanova zajednice bilo zasluženo.

A, kako kaže profesor u penziji Sadri Bajra, izgradnja BKC-a  je jedno bjekstvo od svakodnevnice, ali za Bošnjake će on prestavljati sredstvo ostanka i opstanka na ovim prostorima. Posto će BKC imati mnogobrojne kulturno umjetnićke sekcije, samim tim će biti otvoreno dosta novih radnih mjesta, što je jedan važan moment, naglašava g.Bajra.

“Prema mišljenju nekih koji rade na ovom kulturnom centru, tu će biti jedna sala gdje će se održavati probe tih kulturnih dešavanja, kao što je recitatorska i folklorna sekcija, sekcija za narodne pjesme i tradicije, a posebno sam se obradovao kada sam ćuo od nadlježnih koji tu rade, da ce postojati i muzej starih, tradicionalnih nošnji, u kome će biti ukljućen i izvjestan broj žena iz Župe, Gore i Podgora, iz ovog podneblja”, tvrdi profesor Bajra.

Što se tiće detalja idejno – izvedbenih radova na ovom centru, razgovarali smo sa dužnosnicima opštine Prizren. Zamjenica gradonaćelnika za zajednice Sabina Birdaini Dana, govori za Radio Kosovo 2 o velikom znaćaju, kako same izgradnje BKC-a, tako i njegov znaćaj nakon završetka i same funkcionalizacije.

“Ideja o samoj izgradnji Bošnjaćkog Kulturnog Centra datira već dugo, a to sa upravo sada ostvaruje. Krajem 2015.godine je krenula izgradnja. Opština Prizren je izdvojila 50 hiljada eura, ali ubrzo su istrošena ta srestva i radovi su stopirani. To je trajalo više od mjesec dana, medjutim zalaganjem našeg direktora g.Ajazija, Ministarstvo Kulture, omladine i sporta je preuzelo odgovornost, i obezbjedilo sredstva za cjelokupnu izgradnju ovog centra. Inaće, BKC će biti mjesto okupljanja ne samo bošnjacke zajednice, nego svih ostalih zajednica, jer će vrata biti otvorena za sve, to će biti druženje, razmjena misljenja i iskustava”, kaže Sabina Birdaini Dana.

 S druge strane, konkretno tehnićko-finansijsku stranu oko izvedbenog projekta BKC-a, iznosi nam direktor direktorijata za kulturu, omladinu i sport u opštini Prizren, Arhim Ajazi. Što se tiće lokacije, on nam kaže da to nije ona koju su željeli, ali je bitno da su na ovoj dodjeljenoj ipak poćeli radovi.

“ S obzirom da smo prihvatili tu ponudjenu lokaciju, ja sam izdejstvovao sredstva kao za kapitalnu investiciju po 50 hiljada eura svake godine. Ukupan iznos samo gradjevinskih radova je iznosio 224 hiljade eura, ja sam za 2016 g. izdejstvovao 50 hiljada eura. To su bila odmah utrošena sredstva, usljedila je pauza, a onda je u augustu mjesecu na sastanku sa ministrom Kujtimom Shala, dogovoreno da ministarstvo kulture, omladine i sporta preuzme kompletno finansiranje BKC-a. Taj verbalni sporazum je konaćno krunisan prije par dana potpisivanjem jednog memorandum između gradonaćelnika Prizrena i sekretara ministarstva, gdje se radi o sumi od 337 hiljada eura, koja će biti podjeljena na pola, za izvodjenje radova u dvije faze”,obrazložio je direktor Ajazi.

Što se tiće krajnjih rokova za završetak radova na izgradnji Bošnjackog Kulturnog Centra, po rijećima g.Ajazija, oćekuje se u novembru ili decembru 2017.godine, a završetak kompletnog projekta sa okolnom infrastrukturom i svećanim otvaranjem, sigurno u januaru 2018. godine.

BKC se gradi u prizrenskom naselju ’Ortakol’, kod bivše Medicinske škole.

 

Radio Kosovo 2

Program na bosanskom jeziku