19:01

15.04.2015

19:01

15.04.2015

Vuk S.Mitrović

Profesor Ustavnog prava Riza Smaka smatra da je pitanje položaja Crnogoraca na Kosovu intrigantno, jer su kao zajednica izostavljeni iz Ustava Kosova.

 “Jutru sa Montenegrinom” Smaka je rekao da Crnogorci sa Kosova nijesu zastupljeni u odredbi člana 64 stav 2 paragraf 1 kojom  su obuhvaćene ostale nevećinske zajednice, i to što nijesu zastupljeni nije pravilno i nije prihvatljivo i ničim ne može biti opravdano.

"Ta omaška u Ustavu Kosova mora biti ispravljenja adekvatno i samim tim će crnogorska zajednica biti adekvatno zastupljena u skupštiini Kosova”, govoreći o ustavnim promjenama i priznavanju crnogorske zajednice kao ravnopravne nevećinske zajednice na Kosovu. 

Profesor Smaka, kao član komisije koja je radila na prvom Ustavu Kosova, kaže da je omaškom iz njega  izostaviljena crnogorska zajednica. 

„Bio sam i član komisije za redakciju Ustava i kad je konačna forma publikovana primjetio sam da je iz Ustava izostavljena crnogorska zajednica, i tada sam kao član trećeg saziva kosovskog parlamenta ovo pitanje podigao na parlamentarni nivo. Tada sam razgovarao sa gospodinom Tačijem koji je bio premijer, on me je tad lijepo prihvatio što se tiče prijedloga i uvažio je to. Ja sam predložio da se u vidu amandmana na Ustav ovo pitanje riješi. Nažalost, rešavanje ovog problema je prolongirano i očekujem da će sa novim promjenama Ustava ovo pitanje crnogorske i hrvatske zajednice biti riješeno na adekvatan način.“ 

Jedno od riješenja ustavnog kategorisanja crnogorske i hrvatske zajednice, je predlog koji se spominje u nekim stručnim krugovima, a to je promjena broja poslanika skupštine Kosova sa sadašnjih 120 na 123, kako bi ove dvije zajednice dobile po jedno mjesto, dok bi jedno mjesto bilo predvidjeno za Kosovsku dijasporu koja je procentualno jedna od najvećih u Evropi. 

„Predsjednica Kosova ima ovlašćenje u skladu člana 83 stav 8 Ustava Kosova da predlaže skupštini Kosova ustavni amandman . Ured predsjednice dostavlja ustavno- pravnoj komisiji skupštine Kosova , koja dostavlja predlog skupštini  na razmatranje, kako bi u daljem postupku bio usvojen. Predsjednica Kosova bi mogla da isoristi svoj autoritet i na ovaj način riješi pitanje ustavno- pravnog priznanja crnogorske i hrvatske zajednice .“

Trenutna politička situacija  je takva da bi i vladajuća koalicija i opozicija glasale za ustavne promjene po pitanju rešavanja položaja crnogorske i hrvatske zajednice  na Kosovu. 

„Sticajem okolnosti poznajem skoro sve predstavnike političke scene Kosova, i ne poznajem ni jednoga jedinog koji bi bio protiv ustavnog kategorisanja crnogorske i hrvatske zajednicea i ne bih mogao da shvatim kada bi neko bio protiv i kojim bi argumentima mogao da se opravda zašto je protiv toga i veoma bi lako bilo da se dobrim argumentima razuvjeri od takvog mišljenja . Tako da bi apsolutna većina, da ne kažem svi, bili za usvajanje ustavnog amandamana o ustavno- pravnoj kategoriji Crnogoraca u Ustavu Kosova, a samim tim i u ostalim institucijama i nivoima vlasti na Kosovu,“ smatra profesor Smaka.