Balje je u razgovoru za program na bosanskom jeziku Radio Kosovo 2 kazao da je za njega jezik najvažnija komponenta postojanja jednog naroda.

Kako je naglasio “Bosanski jezik je i brana i štit, i temelj i krov, i sve ono što kod čovjeka odaje neku vrstu integriteta”.

“ Bosanski jezik za mene ima poseban značaj.To je jezik humanizma jer se bosanskim jezikom niko nikada nije služio da bi pravio neke velikodržavne projekte, ili nanosio zlo”, kazao je Balje.

Sa druge strane, on ističe da kosovski Bošnjaci vrlo malo rade na očuvanju bosanskog jezika, da književnici i stvaraoci nemaju dovoljnu podršku.

“ Pokušavali smo u nekoliko navrata da formiramo neko udruženje, recimo pisaca, ali nema dovoljne podrške. Afirmacija bosanskog jezika je nemoguća ako se taj jezik ne koristi u javnom diskursu, ako se on ne koristi i izvan škola, na priredbama. Ljudi koji se bave kulturom su zapostavljeni, marginalizovani.Nedovoljna je podrška institucija. Samim tim, Bošnjaci su vrlo malo svijesni koliko bosanski jezik znači”, zaključio je Balje.

Na Kosovu su prema Ustavu dva jezika službena, albanski i srpski, dok su bosanski, turski i romski u službenoj upotrebi na lokalnom nivou u opštinama Gračanica i Prizren.  

Generalna skupština UNESCO proglasila je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istočnom Pakistanu , jer su protestirali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

Dan maternjeg jezika se obilježava kao dio kulturnog identiteta naroda, tačka prepoznavanja, različitosti, ali i tolerancije i razumijevanja. Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu, ali i veoma osjetljivo mjesto tolerancije prema drugom i drugačijem.