Globalna borba za demokratiju tokom prošle godine došla je do potencijalne prekretnice. Jaz između zemalja koje su zabilježile napredak u političkim pravima i građanskim slobodama i onima koje su zabilježile pad za 2022. godinu je najuži u zadnjih 17 godina, stoji u Freedom House izvještaju "Sloboda u svijetu".

Ipak, navode, tokom svih tih 17 godina zemlje u kojima je zabilježen pad sloboda nadmašile su one u kojima je zabilježen napredak.

Kosovo je u izvjestaju  Freedom Housa rangirano na trećem mjestu na listi po napretku u ovoj oblasti.

Iako ostaje u kategoriji djelimično slobodnih zemalja, Kosovo je ocijenjeno sa plus 4 poena za unaprijeđenje političkih prava i građanskih sloboda.

U izvještaju objavljenom 9. marta navodi se da su najveća poboljšanja tokom 2022. godine ostvarena u Kolumbiji, koja je ocenjena sa +6 poena.

Iza nje je Slovenija sa +5 bodova, a slede Kosovo, Kenija i San Marino sa po +4 boda.

U kategoriji djelimično slobodnih zemalja su i ostale zemlje Zapadnog Balkana: Albanija, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina.

Po pitanju Srbije u Freedom House-u navode da su "u Mađarskoj i Srbiji ukorjenene neliberalne nacionalističke vođe ponovo potvrdile svoju moć", navodeći Viktora Orbana koji je osvojio četvrti uzastopni mandat i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je osigurao drugi petogodišnji mandat nakon decenije u vladi.

Freedom House je ocenio 210 zemalja i teritorija širom svijeta, od kojih su 84 zemlje slobodne kao i jedna teritorija, 54 zemlje i četiri teritorije su djelimično slobodne, a 57 zemalja i 10 teritorija nisu slobodne.

Najozbiljniji zastoji za slobodu i demokratiju bili su rat, državni udari i napadi neliberalnih zvaničnika na državne institucije, kažu iz Freedom Housea.

Sa dva državna udara tokom 2022. godine Burkina Faso je zabilježila najveći pad u slobodama, sa 23 boda manje. Time je sa djelimično slobodne zemlje prešla na neslobodnu. Slijedi je Ukrajina koja je pala za 11 bodova zbog ruske invazije.

Talibanski režim u Afganistanu zabranio je ženama da se obrazuju usred tekuće ekonomske i humanitarne krize. Vlade i okupatorske moći koristile su nasilje i druga sredstva da unište kulture i promijene etnički sastav stanovništva u dvadeset i jednoj zemlji, uključujući Ukrajinu, Etiopiju i Mijanmar.

Kolumbija je zabilježila najveće poboljšanje, a slijede je Slovenija i Kosovo.

Napredak je zabilježen u raznim oblicima. U osam zemalja su zabilježena skromna poboljšanja građanskih sloboda zbog ukidanja ograničenja uvedenih zbog COVID-19. No, najznačajnija pozitivna kretanja zabilježena su u Latinskoj Americi i Africi u kojima su političari ali i obični ljudi potvrdili svoju posvećenost demokratskom procesu.

Ukupno 34 zemlje pokazale su napredak u političkim pravima i građanskim slobodama u poređenju sa 35 koje su nazadovale. Demokratski napredak postignut je kroz, više nego, transparentne i konkurentne izbore u Keniji, Lesotu i Kolumbiji. Posljednje dvije zemlje napredovale su sa djelimično slobodnih na slobodne.

Iz Freedom Housea navode da "kako se u 2023. godini pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda usporava i ograničenja autoritarnih moći postaju jasnija, demokratije bi trebale da daju prioritet određenim aktivnostima kako bi pomogli da se poništi šteta uzrokovana sedamnaest godina dugom demokratskom recesijom."

Među preporukama za unaprijeđenje sloboda navodi se pomoć Ukrajini da "pobijedi", onemogućavanje "autoritarnih lidera", zaštita slobode medija i ličnog izražavanja, povećanje podrške za branioce ljudskih prava, kao i podrška i odbrana vrijednosti demokratije.

Autor: RSE