Zašto aktuelni režim u Beogradu, "čiji su lideri bili aktivni protagonisti" ratova devedesetih, kada govori o ratu koji je počeo 1991. godine, počinje od 1995. tj. od godine njegovog kraja. 

Neće biti novih progona, novih pogroma Srba; nikad više neće biti traktora, to vam garantujem. Svaki početak avgusta za Srbe je dan tuge, sećanja, izgubljenih kuća, izgubljene dece koja se ne mogu vratiti, kazao je juče predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na skupu održanom povodom obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“, koja se dogodila 4. avgusta 1995. godine.

Centralni komemorativni skup, upriličen tim povodom, ove je godine održan na stadionu  "Lagator" u Loznici. Pored predsjednika Srbije, komemoraciji su prisustvovali premijer Miloš Vučević, ministri u Vladi Srbije, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, kao i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije, koji je, uz sasluženje arhijereja i svještenstva, služio pomen na stadionu u Loznici. 

 PORUKE SUSJEDIMA 

Predsjednik Srbije imao je jasne poruke i susjedima. Tako je, govoreći o vojno-policijskoj akciji "Oluja", izvedenoj prije 29 godina, Hrvatskoj poručio da i nisu "baš tako hrabri„, da   „niste baš ni sami taj zločin provodili, pomagali su vam ovi veliki i najmoćniji". 

Srpski predsjednik je u svom komemorativnom govoru prokomentarisao i vijest da je Hrvatska nedavno kupila višecijevne raketne bacače "Himars".

"Srbija će imati i jače oružje za manje od tri godine, ali ono neće biti upereno ni protiv koga", kazao je predsjednik Vučić.

Vladi Republike Kosovo predsjednik Srbije je poručio da je „mrak pred zoru najgušći“.

"Moraćemo da sačuvamo našu zemlju. Kada smo ekonomski jači, bićemo i vojno snažniji, odvratićemo svakoga od napada na našu zemlju i od agresije na naš narod", zaprijetio je predsjednik Vučić, koji se u svom govoru osvrnuo i na nedavno u Ujedinjenim nacijama usvojenu rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

"Hteli su da nam stave žig i pečat genocidnog naroda. Rekli smo - dosta je bilo pritiska na najstradalniji narod na Balkanu’. Digli smo glas u ime slobodarskih zemalja u svetu i pokazali smo kako jedna mala zemlja može da ih pobedi".

Brojnim prisutnim građanima, okupljenim na stadionu "Lagator" u Loznici, obratio se i predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, koji je kazao da su Srbi ponosan narod koji želi da živi sa drugima.

 "Naša je istorija istorija sukoba, ali moramo da idemo dalje... Kad napadaju Srbe, onda nam bolje ide“, rekao je Dodik i dodao da prisustvujemo ”masovnim napadima na Srbiju, posebno na Vučića”, koji je, po Dodikovom sudu – simbol napretka.

ČAS ISTORIJE 

Dan pred obilježavanje Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“, srpski istoričar Milivoj Bešlin se za beogradski Danas zapitao šta je "nulta tačka" odnosa Srbije i Hrvatske, odnosno zašto aktuelni režim u Beogradu, "čiji su lideri bili aktivni protagonisti" ratova devedesetih, kada govori o ratu koji je počeo 1991. godine, počinje od 1995., tj. od godine njegovog kraja. 

"Pre „Oluje“ je bila „Ovčara“, kao jedan od najmonstruoznijih zločina u ratovima 90-ih godina. I nije to samo „Ovčara“, nego varvarsko i gotovo ritualno pretvaranje jednog grada – Vukovara, u prah i pepeo. I nije slučajno da se protagonisti - neki od njih i osuđeni u Hagu - u krugovima ovog režima javno promovišu kao heroji" kazao je Bešlin i dodao da je to jasna poruka i Hrvatskoj i cijelom regionu da Srbija nije odustala "od velikodržavnog, zločinačkog projekta". 

"Dakle, nulta tačka bi morao biti početak rata u Hrvatskoj, do koga dolazi, kao i do ostalih oružanih sukoba u Jugoslaviji, ne zbog toga što su oni bili neminovni i što je bliske narode neko spolja zavadio; ne zato što nije bilo mirnog rešenja za razdruživanje Jugoslavije, već zbog toga što je Miloševićeva Srbija, koja je imala svu silu JNA u svojim rukama, odbacila sva postojeća rešenja za mirni razlaz, i domaće i međunarodne inicijative, i odabrala ratnu opciju. Računala je na demografsku brojnost i vojnu silu kao dovoljne argumente da u krvi prekroji unutrašnje granice Jugoslavije, koje su i prema jugoslovenskom Ustavu i federalizmu, ali i prema odlukama Badinterove komisije bile – državne granice. Ne granice suverenih država, ali državne, jer su republike bile federalne države. Miloševićeva Srbija, koja je unilateralno i protiv volje svih drugih, srušila princip nepovredivosti granica, kasnije je sama ostala bez svoje južne granice i od tada pokušava da dokaže potrebu poštovanja principa koji je prva srušila 1991. i 1992. godine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini – rekao je Bešlin.

Srpski istoričar misli da je u Srbiji na djelu rafikalizacija javnog mnjenja.

"Kao i s kraja 80-ih, kada je Milošević pripremao javno mnjenje za ratove,  poslednjih deset godina je u fokusu morbidna zloupotreba žrtava za dnevno-političke svrh

e. Radikalizacija javnog mnjenja u Srbiji u poslednjoj deceniji uglavnom je išla kroz antihrvatski narativ, izjednačavanje svakog hrvatskog identiteta sa ustaštvom i proglašavanje svih protivnika naprednjačkog režima za „ustaše“.

REPRIZA DEVEDESETIH

Dva dana prije komemorativnog skupa u Loznici, Skupština Srbije je, sa 139 glasova za i devet protiv, usvojila Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda. Taj dokument pojedini analitičari vide kao ”novi Memorandum”. Podsjećamo, riječ je o svojevrsnom nacionalnom programu Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), objavljenom u septembru 1986. godine. Tadašnji predsjednik Predsedništva Srbije Ivan Stambolić Memorandum SANU nazvao je ”In memoriam za Jugoslaviju”.

Novinarka beogradskog nedjeljnika Vreme Jovana Gligorijević je, komentarišući za Danas tekst usvojene Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, kazala da je taj dokument "toliko huškački i pun mržnje prema svemu nesrpskom, da je teško ne sećati se najgoreg perioda naših života”.

Tekst Deklaracije, po riječima Gligorijević, ima jako psihološko dejstvo. 

"Kad gledate uvodni deo i sve tačke, pred očima vam je ideologija Slobodana Miloševića, koju on nikada nije stavio na papir. Sada su to učinili Vučić i Dodik. Posledice mogu da se ne dogode, a ako se dogode, biće repriza najužasnijeg perioda devedesetih".

Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda novinarka beogradskog nedjeljnika Vreme nazvala je - zastrašujućom.

*Tamara Nikčević je saradnica RTK-a i pokriva teme iz regiona

---