RTK
Prištinska obilaznica, put Dukađini, deonica Duhelj–Banulje, auto-put Morina–Merdare i železnice neki su od projekata obuhvaćenih budžetskim planiranjem. Međutim, za pojedine od njih izdvajanja za narednu godinu znatno su manja od iznosa predviđenih za 2028. i 2029. godinu. Vlada planira više od milijardu evra za kapitalne investicije, dok najveći deo budžeta čine plate, dodaci i transferi.
Nacrt budžeta Kosova za 2027. godinu obuhvata širok spektar planiranih investicija u putnu i železničku infrastrukturu, sport i druge javne sektore. Istovremeno, ukazuje i na značajnu razliku između projekata predstavljenih kao prioriteti i sredstava planiranih za njihovu realizaciju tokom naredne godine.
Prema dokumentu Ministarstva finansija, kapitalne investicije za 2027. godinu iznose oko milijardu i 70,5 miliona evra.
Od tog iznosa, 823,5 miliona evra planirano je na centralnom nivou, dok je 247 miliona evra predviđeno za lokalni nivo.
Ukupni budžetski rashodi procenjeni su na oko 4,27 milijardi evra, uz prihode od oko četiri milijarde evra i planirani deficit od 266,5 miliona evra.
Međutim, osim ukupnih iznosa, konkretni projekti pokazuju na šta će investicije biti usmerene i koliko njih bi moglo da bude pokrenuto ili nastavljeno tokom 2027. godine.
Putevi i auto-putevi
Značajan deo investicija na centralnom nivou usmeren je u putnu infrastrukturu. U dokumentu o kapitalnim investicijama navedeni su novi projekti, rehabilitacija i proširenje postojećih puteva, kao i izgradnja novih deonica.
Među najvažnijim projektima je Prištinski prsten, za koji je u 2027. godini predviđen samo milion evra. Za 2028. godinu planirano je 10 miliona evra, a za 2029. još 50 miliona evra. Ukupna vrednost predviđena višegodišnjim planom iznosi 61 milion evra.
I Put Dukađini uključen je u nacrt budžeta. Za 2027. godinu izdvojen je milion evra, dok je za 2028. predviđeno 10 miliona, a za 2029. još 20 miliona evra. Ukupna vrednost projekta iznosi 31 milion evra.
Drugačija je situacija sa auto-putem Duhelj–Banulje. U tabeli kapitalnih investicija za ovaj projekat nije predviđen nijedan iznos za 2027. godinu. Finansiranje je odloženo za naredne dve godine: milion evra u 2028. i 25 miliona evra u 2029. godini. Ukupna planirana vrednost iznosi 26 miliona evra.
U kategoriji projekata auto-puteva i glavnih putnih pravaca, dokument predviđa i 14 miliona evra za ponovno asfaltiranje i sanaciju kosina na auto-putu Morina–Merdare. Za ovaj projekat planirano je još 10 miliona evra u 2028. i 10,44 miliona evra u 2029. godini. Ukupna predviđena vrednost iznosi oko 35,55 miliona evra.
Za magistralni put Priština–Gnjilane–Končulj izdvojeno je 12 miliona evra za 2027. godinu, dok su dodatna 33 miliona evra predviđena za 2028. godinu. Ukupna vrednost projekta, prema tabeli, iznosi oko 95,85 miliona evra, uključujući i troškove evidentirane do 2026. godine.
Još jedna velika investicija je put Prizren–granica sa Severnom Makedonijom, u pravcu Tetova, za koji je u 2027. godini predviđeno 15 miliona evra. Ukupna vrednost projekta procenjena je na oko 33,39 miliona evra.
Na spisku projekata nalaze se i obilaznica oko Gnjilana, za koju su u 2027. godini predviđena tri miliona evra; prekogranični putni pravci sa Albanijom, Severnom Makedonijom i Crnom Gorom, za koje je izdvojeno 500.000 evra; povezivanje Vitine sa auto-putem R-6, za šta je planirano oko 1,08 miliona evra, kao i drugi projekti izgradnje, proširenja i rehabilitacije magistralnih i regionalnih puteva.
U kategoriji izgradnje novih puteva, ukupno planirana sredstva za 2027. godinu iznose oko 25,45 miliona evra. Ovaj iznos obuhvata nekoliko projekata i ne treba ga mešati sa ukupnom vrednošću ugovora ili višegodišnjim troškovima pojedinačnih projekata.
S druge strane, za rehabilitaciju i proširenje postojećih puteva planirana su značajna sredstva. Među najvećim izdvajanjima su 25 miliona evra za proširenje i rehabilitaciju puta Priština–Peć, 40 miliona evra za rekonstrukciju i proširenje regionalnih puteva, 15,5 miliona evra za magistralne puteve i devet miliona evra za rehabilitaciju regionalnih puteva, pri čemu se deo finansiranja obezbeđuje zaduživanjem.
Ova izdvajanja pokazuju da putna infrastruktura ostaje jedna od glavnih oblasti javnih investicija. Međutim, kada je reč o velikim novim projektima, kao što su Prištinski prsten i Put Dukađini, najveći deo finansiranja predviđen je za naredne godine, dok za deonicu Duhelj–Banulje nema izdvajanja za 2027. godinu.
Još 10,26 miliona evra za rehabilitaciju železničke pruge, odloženo finansiranje linije Priština–Aerodrom
U železničkom sektoru, nacrt budžeta predviđa finansiranje rehabilitacije železničke linije X, koja obuhvata deonicu Kosovo Polje–Đeneral Janković. Za ovaj projekat planirano je 10,26 miliona evra u 2027. godini, a sredstva će biti obezbeđena zaduživanjem.
Za obezbeđivanje železničkih prelaza izdvojen je još milion evra iz državnih grantova.
S druge strane, za rehabilitaciju, izgradnju i modernizaciju železničke linije Priština–Aerodrom nisu predviđena sredstva u 2027. godini. Višegodišnjim planom predviđeno je 3,5 miliona evra za 2028. i 10 miliona evra za 2029. godinu, odnosno ukupno 13,5 miliona evra.
Brane, iznos investicija nije poznat
U predstavljanju vladinih prioriteta pomenuta su i ulaganja u izgradnju brana, kao i stvaranje kapaciteta za prikupljanje i skladištenje vode. Međutim, u tabelama kapitalnih projekata iz nacrta budžeta nije naveden poseban projekat izgradnje brana sa jasno utvrđenim finansijskim izdvajanjem za 2027. godinu. Zbog toga se na osnovu ovog dokumenta ne može utvrditi koliko će novca naredne godine biti uloženo u ovu oblast.
Isto važi i za novi sistem prikupljanja i razvrstavanja otpada, koji je naveden kao jedan od vladinih ciljeva. U razmatranom dokumentu nije prikazan poseban iznos koji bi se direktno mogao povezati sa ovim projektom na nivou zemlje.
To ne znači da u budžetu nema ulaganja u vodovod, kanalizaciju ili upravljanje otpadom.
Postoje različiti projekti na centralnom i opštinskom nivou, ali oni nisu isto što i poseban nacionalni program za izgradnju brana ili novi sistem za razvrstavanje otpada.
Više od 16,7 miliona evra naredne godine za Mediteranske igre Priština 2030
Jedan od programa za koji su predviđena sredstva u nacrtu budžeta jeste program kapitalnih investicija za Mediteranske igre Priština 2030.
Za 2027. godinu planirano je 6,12 miliona evra iz državnih grantova i 10,6 miliona evra iz zaduživanja. Ukupna izdvajanja za narednu godinu iznose 16,72 miliona evra. Za planirani period, dokument predviđa 50,08 miliona evra iz državnog budžeta i 79,89 miliona evra iz zaduživanja.
Time ukupna vrednost programa dostiže oko 129,97 miliona evra.
Pored ovog programa, u budžet su uključene i druge sportske investicije. Za izgradnju multisportskih kompleksa u regionima Mitrovice, Uroševca, Peći, Prištine, Đakovice i Prizrena predviđeno je 3,1 milion evra.
Za poluolimpijski bazen u Podujevu izdvojeno je 2,3 miliona evra, dok je za gradski stadion u Vučitrnu namenjeno 1,5 miliona evra. Za stadion u Glogovcu planirano je oko 1,23 miliona evra, za bazen u Dečanima 600.000 evra, a za automobilističku stazu u regionu Prištine 200.000 evra.
Ovi projekti predstavljaju deo sportskih investicija i ne treba ih dvostruko računati zajedno sa ukupnim programom Mediteranskih igara.
Više od milijardu evra za plate, dodatke i trinaestu platu
Za razliku od pojedinih infrastrukturnih projekata za koje su predviđena mala izdvajanja ili je njihovo finansiranje odloženo za naredne godine, budžet za plate i naknade je među najvećim stavkama javnih rashoda.
Nacrtom budžeta za 2027. godinu planirano je oko milijardu i 84,9 miliona evra za plate i dodatke u javnom sektoru.
Vlada je predvidela da od 1. jula 2027. godine vrednost koeficijenta za plate bude povećana sa 110 na 120 evra. To predstavlja povećanje vrednosti koeficijenta za oko 9,1 odsto, ali efekat na pojedinačnu platu zavisi od koeficijenta radnog mesta i perioda primene.
Među najavljenim merama je i isplata trinaeste plate zaposlenima u javnom sektoru.
Za dečje dodatke najavljeno je povećanje od 25 odsto od 1. januara 2027. godine, uz dodatno godišnje povećanje od 25 odsto i cilj da se do 2030. godine njihov iznos udvostruči.
Istovremeno, za subvencije i transfere planirano je oko milijardu i 445,9 miliona evra. Ova kategorija obuhvata socijalna davanja i različite programe podrške.
Brezovica, Dukađini, turizam i nacionalna avio-kompanija
Među ciljevima koje je Vlada navela su i ulaganja u turizam, posebno na Brezovici i u regionu Dukađini, kao i osnivanje nacionalne avio-kompanije.
Međutim, u tabelama kapitalnih investicija iz nacrta budžeta nije naveden poseban iznos koji bi se direktno mogao povezati sa razvojem Brezovice ili turističke infrastrukture u regionu Dukađini.
Takođe, nije predviđeno posebno izdvajanje za osnivanje nacionalne avio-kompanije. Ovi ciljevi ostaju deo vladinog plana, ali budžetski dokument ne pruža dovoljno osnova da se predstave kao investicije sa utvrđenom vrednošću za 2027. godinu.
Milijardu evra investicija, izazov ostaje realizacija
Nacrt budžeta za 2027. godinu predviđa značajna ulaganja u infrastrukturu i različite javne sektore. Međutim, brojke pokazuju da neće svi projekti koji su predstavljeni kao prioriteti biti finansirani istim tempom.
Za Prištinski prsten i put Dukađini najveći deo sredstava planiran je za 2028. i 2029. godinu. Za deonicu Duhelj–Banulje nisu predviđena sredstva u 2027. godini, dok je finansiranje železničke linije Priština–Aerodrom odloženo za naredne dve godine. Za brane i pojedine turističke projekte u razmatranim tabelama nisu navedeni posebni iznosi.
Zbog toga je neophodno da se procena budžeta ne zasniva samo na ukupnom iznosu kapitalnih investicija, već i na konkretnim izdvajanjima za svaki projekat, kao i na rokovima u kojima se očekuje trošenje novca.
Dodatni izazov predstavlja realizacija investicija. Ukoliko institucije ne budu uspele da potroše planirana sredstva, projekti bi mogli da budu odloženi iz jedne godine u drugu, bez obzira na to što su uvršteni u budžetska dokumenta.
Na kraju, nacrt budžeta pokazuje da je Vlada planirala veliki broj projekata i predvidela više od milijardu evra za kapitalne investicije. Međutim, za građane glavni pokazatelj neće biti samo odobreni iznos, već koliko će projekata biti pokrenuto, koliko završeno i koliko će planiranih sredstava biti pretvoreno u realizovanu infrastrukturu.

