RTKlive
(Dopunjeno, 13:20) Premijer Republike Kosovo Aljbin Kurti saopštio je da se tokom naredne nedelje očekuje predstavljanje prvog nacrta Državne strategije za Specijalizovana veća, kao i nacrta novog zakona o ovom sudu.
Govoreći u Skupštini Kosova o ponovnom razmatranju Zakona o izmenama i dopunama Zakona o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu, koji je predsednica vratila Skupštini, Kurti je rekao da se njegov stav prema Specijalnom sudu nije promenio od 2015. godine.
On je ovaj sud okarakterisao kao neuobičajenu instituciju, sa elementima domaćeg suda i međunarodnog tribunala, istovremeno kritikujući način njegovog funkcionisanja.
„Kao premijer Republike Kosovo i predsednik političkog subjekta koji je pobedio na poslednjim izborima, nisam nimalo promenio svoj stav o Specijalizovanim većima, odnosno Specijalnom sudu, kako je drugačije poznat, još od proleća 2015. godine. Moje mišljenje i stav ostali su isti“, izjavio je Kurti.
On je rekao da je nezadovoljstvo presudom od 16. septembra 2026. godine, izrečenom četvorici bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), podstaklo ubrzanu izradu zakona koji je sada vraćen na ponovno razmatranje.
Kurti je pomenuo ukupne kazne od 81 godine zatvora za četvoricu bivših čelnika OVK, ocenivši da presuda sadrži činjenične i istorijske netačnosti.
Prema njegovim rečima, iako su namere autora zakona bile dobre, to nije dovoljno, jer je potrebno pronaći zakonsko rešenje koje će imati praktičan efekat i koje kasnije neće biti oboreno.
„Ne sumnjam u dobre namere, ali dobre namere nisu dovoljne. Moramo uspeti, moramo izaći kao pobednici. Potreban nam je zakon koji neće biti vraćen niti poništen, zakon koji će imati stvarni efekat u praksi“, rekao je Kurti.
Premijer je saopštio da se očekuje da radna grupa za izradu Državne strategije za Specijalizovana veća tokom naredne nedelje predstavi prvi nacrt dokumenta.
Istakao je da su u ovoj grupi zastupljene relevantne institucije i parlamentarne političke stranke, dok su u rad uključeni i pravni stručnjaci.
Kurti je rekao da, pored strategije, očekuje da stručnjaci dostave i nacrt novog zakona o Specijalizovanim većima, koji će potom biti razmatran i upućen na usvajanje.
Prema njegovim rečima, sadržaj novog zakona mora biti pažljivo izrađen i usklađen sa ustavnošću i zakonitošću na Kosovu.
„Strategiju očekujemo naredne nedelje. Međutim, od nekih od ovih stručnjaka, kao i drugih stručnjaka koji u međuvremenu mogu doprineti, očekujemo da nam takođe naredne nedelje dostave nacrt novog zakona o Specijalizovanim većima, kako bi se njegov sadržaj pažljivo razradio, a zatim stavio na raspravu i usvajanje“, izjavio je on.
Kurti je dodao da je cilj da se ovim dokumentima doprinese pravdi, kritikujući pristup Specijalnog suda, koji je okarakterisao kao monoetnički i neuravnotežen.
Tokom obraćanja, Kurti se osvrnuo i na poreklo Specijalnog suda, pominjući izveštaje o takozvanoj „Žutoj kući“ i optužbe o trgovini organima, koje su pokrenute u Savetu Evrope 2008. godine.
Pomenuo je delegate Konstantina Kosačova iz ruske Dume i Miloša Aligrudića iz Skupštine Srbije, koji su, prema njegovim rečima, pokrenuli ovo pitanje.
Kurti je rekao da istragama nisu pronađeni dokazi za ove tvrdnje i da one nisu uključene u optužnicu Specijalizovanih veća.
Osvrnuo se i na izveštaj bivšeg američkog tužioca Klinta Vilijamsona, objavljen u julu 2014. godine, navodeći da tvrdnje o zločinima protiv čovečnosti, kao posledici sistematskog progona civilnog stanovništva, nisu uključene u zaključke presude od 16. septembra.
Kao pitanje koje bi, prema njegovim rečima, trebalo razmotriti u žalbenom postupku, Kurti je naveo koncept udruženog zločinačkog poduhvata, za koji je rekao da stvara alternativni narativ o istoriji OVK i oslobodilačkom ratu.
Na kraju obraćanja, premijer se saglasio sa pozivom poslanika DPK-a i bivšeg pripadnika OVK Jakupa Nure na institucionalno i diplomatsko angažovanje u vezi sa procesima koji se vode u Hagu.
Nagavci: Osnivanje Specijalnog suda bilo je greška,posledice vidimo i danas
(Dopunjeno, 12:55) Poslanica Pokreta Samoopredeljenje Arberie Nagavci i poslanik Demokratske partije Kosova Jakup Nura usprotivili su se Specijalnom sudu tokom rasprave u Skupštini Kosova, zatraživši pravdu za bivše čelnike Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), kao i veće institucionalno i diplomatsko angažovanje u vezi sa procesima koji se vode u Hagu.
Tokom obraćanja poslaničkih grupa van dnevnog reda, Nagavci se osvrnula na nedavnu posetu bivšeg predsednika Skupštine Jakupa Krasnićija njegovoj kući u Prištini, gde se sastao sa suprugom, čije je zdravstveno stanje teško.
Ona je ocenila da su prizori sa ovog susreta bili potresni za gledanje, ističući da su podsetili na to da iza svakog sudskog procesa stoje ljudi i porodice koje se suočavaju sa odsustvom svojih najmilijih.
„Nakon šest godina provedenih u Hagu, vratio se na Kosovo kako bi se sastao sa suprugom, čije je zdravstveno stanje teško. Ova porodična poseta održana je uz stroge mere bezbednosti, pod nadzorom i u vremenski ograničenom terminu koji je odobrio Specijalni sud“, rekla je Nagavci.
Ona je podsetila da je Jakup Krasnići bio deo otpora protiv srpskog režima, da je tokom rata obavljao funkciju portparola Oslobodilačke vojske Kosova i bio njen politički predstavnik, dok je nakon rata nastavio angažovanje na izgradnji institucija Kosova, obavljajući dužnost poslanika i predsednika Skupštine.
Nagavci se zatim osvrnula na odluku Skupštine Kosova od 3. avgusta 2015. godine, kada su izglasane ustavne promene koje su omogućile osnivanje Specijalizovanih veća.
Podsetila je da su ove promene dobile 82 glasa za, pet protiv i jedan uzdržan glas, dok je istog dana usvojen i Zakon o Specijalizovanim većima i Specijalizovanom tužilaštvu.
Prema njenim rečima, nakon više od jedne decenije potrebno je proceniti političke i istorijske posledice ove odluke, ali i njen uticaj na život porodica osoba koje se suočavaju sa sudskim procesima u Hagu.
„Protivili smo se Specijalnom sudu i to moramo reći i danas: glasanje za njegovo osnivanje bilo je greška. Greška čije posledice vidimo i danas“, izjavila je ona.
Šefica Poslaničke grupe Samoopredeljenja ocenila je da je presuda protiv Jakupa Krasnićija, objavljena 16. oktobra 2026. godine, nepravedna, izrazivši zabrinutost zbog njenih zaključaka i uticaja koji bi ovaj proces mogao imati na tumačenje i dokumentovanje oslobodilačkog rata.
Naglasila je da Skupština treba da zahteva potpunu pravdu, dostojanstvo i poštovanje ljudskih prava građana Kosova, posebno onih koji su na svojim plećima izneli teret slobode zemlje.
„Odluke koje se donose ovde nisu samo proceduralne niti trenutne odluke. Jedna odluka može biti doneta za nekoliko minuta, ali njene posledice mogu trajati decenijama“, rekla je Nagavci.
Dodala je da političke odluke Skupštine direktno utiču na budućnost zemlje, kao i na način na koji se istorija Kosova dokumentuje i tretira.
Nura poziva na jedinstvo i institucionalnu i diplomatsku mobilizaciju povodom Specijalnog suda
U ime poslaničke grupe DPK-a, poslanik Jakup Nura zatražio je institucionalnu mobilizaciju i kontinuirano angažovanje institucija Kosova u vezi sa procesima koji se vode pred Specijalnim sudom.
Nura je rekao da je Kosovu, u trećoj deceniji slobode, nametnut sud za suđenje njemu i njegovom ponosu, umesto da odgovornost za ratove u bivšoj Jugoslaviji bude usmerena na Srbiju.
On je zatražio da institucije zemlje ovo pitanje uvrste među svoje glavne prioritete i da ono ne ostane samo tema javnih izjava.
Posebno je zatražio veće angažovanje Ministarstva spoljnih poslova, ističući značaj saradnje sa albanskom diplomatijom.
„Diplomatija Kosova, u bliskoj saradnji sa albanskom diplomatijom, mora biti mnogo aktivnija, iskoristiti sve diplomatske mogućnosti i kontinuirano raditi na informisanju međunarodnih partnera o značaju i osetljivosti ovog pitanja“, izjavio je Nura.
Prema njegovim rečima, procesi u Hagu nisu samo pitanje pojedinaca koji se suočavaju sa sudskim postupcima, već se tiču i istorije Kosova, oslobodilačkog rata, dostojanstva i države Kosovo.
On je zatražio da se institucije ne zadovoljavaju povremenim reakcijama, već da izgrade koordinisan i kontinuiran pristup.
„Ne smemo biti ravnodušni niti se zadovoljiti samo povremenim reakcijama. Potrebni su nam jedinstvo i institucionalno zajedništvo, politička odgovornost i istinsko diplomatsko angažovanje. Ovo je pitanje koje zahteva posvećenost iznad političkih razlika, jer, pre svega, imamo odgovornost prema našoj zemlji, istoriji i istini“, rekao je on.
Nura je ocenio da Kosovo mora biti prisutno na svakom mestu gde može doprineti istini i ostvarivanju svojih prava, zatraživši da međunarodni partneri budu upoznati sa osetljivošću ovog pitanja.
Govoreći o poseti Jakupa Krasnićija Prištini, rekao je da bi prizori njegove pratnje pod strogim merama bezbednosti trebalo da podstaknu ozbiljnije angažovanje u rešavanju pitanja osoba koje se nalaze u pritvoru u Hagu.
Na kraju, poslanik DPK-a pozvao je i predstavnike albanskog lobija da iskoriste svoje kontakte i odnose sa međunarodnim partnerima kako bi se pitanje Specijalnog suda kontinuirano razmatralo.
„Koristim ovu priliku da pozovem čitav albanski lobi da se angažuje gde god da se nalazi, preko svojih prijatelja i u saradnji sa njima, kako bi se o pitanju suda razgovaralo sa našim prijateljima i kako bi imali u vidu da Kosovo iz ovog procesa treba da izađe uzdignutog čela“, zaključio je Nura.
Tahiri: Kosovo je u mraku, Vlada da promeni energetsku strategiju
Šef Poslaničke grupe Alijanse za budućnost Kosova (ABK), Besnik Tahiri, ukazao je na probleme u snabdevanju električnom energijom, ocenivši energetsku krizu kao jedno od najproblematičnijih pitanja u zemlji.
On je rekao da višesatni prekidi u snabdevanju električnom energijom, najpre u ruralnim sredinama, a potom i u Prištini i drugim gradovima, sve više otežavaju život građanima.
Prema Tahirijevim rečima, ova situacija posebno pogađa porodice u teškom ekonomskom položaju, koje imaju poteškoća da podmire troškove električne energije.
„Svi mi koji živimo na Kosovu vidimo da je našu voljenu zemlju prekrio mrak. Nedostatak električne energije tokom više sati, uglavnom u ruralnim područjima i naseljima, ali sinoć i u prestonici i drugim gradovima, zaista maksimalno otežava život građanima Kosova“, rekao je Tahiri.
On je zatražio od premijera da formira vladin tim koji bi preispitao Energetsku strategiju za period 2022–2031. godine, kao i plan investicija u ovom sektoru.
Tahiri je ocenio da dešavanja na međunarodnim energetskim tržištima i rast cena zahtevaju promenu pristupa Vlade prema energetskim izvorima.
U tom smislu, zatražio je ulaganja u rehabilitaciju postojećih kapaciteta Kosovske energetske korporacije, uključujući termoelektrane „Kosovo A“ i „Kosovo B“.
Pomenuo je mogućnost obnove blokova A3, A4 i A5 termoelektrane „Kosovo A“, za koje je rekao da bi mogli da obezbede dodatnih 540 megavata kapaciteta, uz investiciju od 370 do 400 miliona evra.
„Zašto Kosovo, za koje si i sam rekao da leži na uglju, ne obnavlja termoelektranu Kosovo A – blokove A3, A4 i A5 – od kojih bismo dobili 540 MW uz ulaganje od svega 370 do 400 miliona evra?“, upitao je Tahiri.
On je takođe zatražio rehabilitaciju termoelektrane „Kosovo B“ i nastavak ulaganja u alternativne izvore energije, navodeći planirane kapacitete od 1.600 megavata iz solarne energije i energije vetra.
Tahiri je istakao da bi i američki gas mogao predstavljati dodatni energetski izvor i mogućnost za stratešku saradnju, ali je naglasio da on sam ne može rešiti problem snabdevanja električnom energijom.
Na kraju, zatražio je od premijera da izradi novi plan energetskog razvoja Kosova za period 2027–2037. godine, koji bi podrazumevao korišćenje postojećih kapaciteta i ulaganja u različite izvore energije.
Krieziu-Hiseni kritikovala Evropsku komisiju zbog pesme „Oj Kosovo, Kosovo“ na koncertu u Briselu
Poslanica Pokreta Samoopredeljenje Arbereše Krieziu-Hiseni kritikovala je Evropsku komisiju zbog izvođenja pesme „Oj Kosovo, Kosovo“ na koncertu organizovanom u okviru Foruma za proširenje u Briselu.
Govoreći u Skupštini Kosova, Krieziu-Hiseni je ovu pesmu okarakterisala kao simbol iredentističkog projekta režima Slobodana Miloševića, zatraživši od Evropske komisije institucionalnu odgovornost zbog izbora muzičkog repertoara.
Ona je istakla da je Evropska unija izgrađena na odbacivanju nacionalizma i teritorijalnog revizionizma, naglašavajući da se ovi principi moraju jednako primenjivati i u odnosu prema Kosovu.
Prema njenim rečima, izvođenje pesme prošle nedelje u nedelju, tokom večeri otvaranja Foruma za proširenje, koji je organizovala Evropska komisija u Briselu, ne može se tretirati kao obično muzičko izvođenje.
„Ovo nije samo narodna melodija bez određenog značenja; to je himna Miloševićevog iredentističkog projekta, nastala u atmosferi 1989. godine, u vreme Gazimestana i ukidanja autonomije Kosova“, izjavila je Krieziu-Hiseni.
Ona je podsetila da su period Miloševićevog režima na Kosovu obeležila masovna proterivanja i masakri, a pomenula je i pitanje oko 1.600 nestalih osoba, o čijoj sudbini njihove porodice još nemaju odgovore.
Poslanica je istakla da činjenica da je pesma izvedena bez teksta ne umanjuje njeno značenje, jer je, prema njenim rečima, njena istorijska i politička poruka poznata na Balkanu.
Krieziu-Hiseni kritikovala je i stav Evropske komisije, koja je odgovornost za izvođenje pesme pripisala muzičarima.
Ocenila je da institucionalna odgovornost za poruku jednog diplomatskog događaja pripada organizatoru.
„Komisija je odgovornost prebacila na muzičare, ali u diplomatiji odgovornost za poruku uvek snosi domaćin, a institucionalna odgovornost ne može se delegirati“, rekla je ona.
U tom kontekstu, poslanica je pomenula i reakciju izvestioca Evropskog parlamenta za Kosovo, Riha Terasa, koji je, prema njenim rečima, ovaj slučaj okarakterisao kao mogućnost namerne provokacije ili neznanja.
Kryeziu-Hyseni izrazila je zabrinutost i zbog nedostatka institucionalnog predstavljanja Kosova na ovom forumu, ističući da predstavljanje putem civilnog društva ne može zameniti demokratsko predstavljanje države.
„Naša država nije bila prisutna u sali, dok je njeno negiranje našlo mesto na sceni“, izjavila je ona.
Podsetila je da je Kosovo podnelo zahtev za članstvo u Evropskoj uniji 15. decembra 2022. godine, ali da on još nije razmatran, ocenjujući da slučaj u Briselu odražava pristup prema kojem se Kosovo i dalje tretira kao objekat, a ne kao subjekt evropske politike.
Na kraju obraćanja, Krieziu-Hiseni je istakla da nije dovoljno da Evropska komisija samo izrazi žaljenje, već da su potrebni političko izvinjenje građanima Kosova, transparentnost u vezi sa načinom izbora i odobravanja repertoara, kao i garancije za predstavljanje Kosova na budućim događajima.
Počela nova plenarna sednica Skupštine Kosova
Počela je nova plenarna sednica Skupštine Kosova, na kojoj je predviđeno razmatranje nekoliko nacrta zakona i drugih parlamentarnih pitanja.
Među glavnim tačkama dnevnog reda nalazi se prvo razmatranje Nacrta zakona o budžetskim izdvajanjima za Budžet Republike Kosovo za 2027. godinu, kao i prvo razmatranje Nacrta zakona o energetskoj efikasnosti.
Poslanici će razmatrati i Nacrt zakona o Centralnom inspektoratu za kulturno nasleđe, a očekuje se i razmatranje građanskih zakonodavnih inicijativa za izradu nacrta zakona u Skupštini.
Na dnevnom redu je i izbor dva člana iz albanske zajednice, jednog člana iz srpske zajednice i jednog člana iz ostalih nevećinskih zajednica u Odbor Radio-televizije Kosova (RTK).
Takođe, poslanici će razmatrati preporuku Komisije za javnu administraciju o razrešenju četiri člana Nezavisnog nadzornog odbora za državnu službu Kosova.
Sednica obuhvata i predlog Poslaničke grupe DSK-a za zamenu člana u Parlamentarnoj istražnoj komisiji koja se bavi slučajem ubistva Arljinde Zekaj i institucionalnim postupanjem u vezi sa nasiljem nad decom i ženama u porodici.