14:41

13.11.2026

14:41

13.11.2026

Tamara Nikčević

Danas počela isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke. Hapšenje njenog vlasnika Davora Macure, osumnjičenog da je iz nje iznio oko 380 miliona eura, otvorilo je i pitanje kontrole bankarskog poslovanja, a gašenje ove finansijske institucije posebno je pogodilo rusku zajednicu u Srbiji.

Poštanska štedionica od petka, 13. novembra, počinje isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, kojoj je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad. Građani od danas mogu da zakažu termin putem portala Poštanske štedionice, koja isplatu obavlja u ime i za račun Agencije za osiguranje depozita.

Pravo na isplatu imaju fizička lica, preduzetnici i mikro, mala i srednja pravna lica. Klijenti koji su u banci imali veće iznose moraće da čekaju stečajni postupak kako bi ostvarili potraživanja koja nijesu pokrivena osiguranjem.

U TREZORU I FALSIFIKOVANE NOVČANICE?

Podsjećamo, Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo da je Davor Macura, vlasnik Alta banke i jedan od najbližih saradnika režima Aleksandra Vučića, 2. novembra uhapšen  zbog sumnje da je iz te banke iznio oko 383 miliona eura. Hapšenje je uslijedilo tri dana nakon što je Narodna banka Srbije Alta banci oduzela dozvolu za rad. Tužilaštvo je Macuri i pojedinim kompanijama u njegovom vlasništvu zabranilo raspolaganje imovinom. Novinar i urednik beogradskog nedjeljnika “Radar” Milan Ćulibrk za N1TV slučaj je ocijenio kao skandal kakav, prema njegovim riječima, nije zabilježen u istoriji bankarskog poslovanja.

„Postoji indicija da su u trezorima Alta banke bile falsifikovane novčanice, kako bi se lažno pokazala gotovina koja zapravo nikad nije ni bila tu“, kazao je Ćulibrk.

Tužilaštvo za organizovani kriminal, međutim, saopštilo je da tokom dosadašnjih provjera nijesu utvrđene falsifikovane novčanice. Prema informacijama koje je objavio “Radar”, provjeravano je stvarno stanje gotovine u trezoru u odnosu na dokumentaciju banke, a dodatne provjere biće sprovedene ukoliko se pojavi sumnja u falsifikate.

Ćulibrk smatra da se odgovornost ne može posmatrati samo kroz postupke rukovodilaca banke, već da se mora postaviti i pitanje nadzora Narodne banke Srbije.

„NBS im je vjerovala na riječ da u svojim trezorima drže pola milijarde eura. Kada neko prikuplja novac građana i preduzeća, na to plaća duplo veću kamatu od drugih, a te pare drži u trezoru, onda bi trebalo da se upale svi alarmi“, rekao je Ćulibrk.

Narodna banka Srbije saopštila je da je kontrolnim aktivnostima utvrdila značajno pogoršanje finansijskog stanja Alta banke. Nadležnih organa i dalje sprovode istragu o poslovanju banke.

NAJVIŠE POGOĐENI RUSI

Alta banka je, inače, bila jedna od rijetkih finansijskih institucija u Srbiji u kojoj su, nakon uvođenja zapadnih sankcija Ruskoj Federaciji zbog agresije na Ukrajinu 2022. godine, ruski državljani kao fizička i pravna lica mogli da otvore račune.

Gašenje banke pogodilo je i ruske privrednike. Prema podacima komercijalne poslovne baze, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, ruski državljani su u Srbiji od februara 2022. do novembra 2026. godine osnovali više od 22.000 firmi, od kojih je trenutno aktivna 12.271. Više od 10.000 čine preduzetničke radnje, dok oko 6.500 registrovanih preduzeća čiji su vlasnici ruski državljani ima najmanje jedan otvoren račun u Alta banci. 

Ruskim državljanima je posljednjih godina bilo otežano otvaranje računa u pojedinim bankama u Srbiji zbog pojačanih provjera povezanih sa međunarodnim sankcijama, pravilima za sprečavanje pranja novca i procjenama rizika banaka. Dodatnu prepreku predstavljalo je isključivanje desetak najvećih ruskih banaka iz međunarodnog sistema za plaćanja SWIFT, kroz različite pakete sankcija Evropske unije uvedene između 2022. i 2023. godine.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iz 2025. godine, u Srbiji legalno boravi više od 53.000 ruskih državljana, koji su se u većem broju doselili nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

*Tamara Nikčević je saradnica RTK-a i pokriva teme iz regiona