23:49

13.11.2026

23:49

13.11.2026

N1

Evropska unija i pet evropskih zemalja poslaće zajednički tim diplomata na narednu rundu pregovora o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta, nakon samita u Dablinu na kojem je glavna tema bila uloga Evrope u mirovnim pregovorima pod pokroviteljstvom SAD.

Evropu će predstavljati delegati iz EU, Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Italije i Poljske, koje su deo takozvane koalicije voljnih, država koje podržavaju Ukrajinu, rekao je Košta.

Evropski lideri insistiraju na učešću u pregovorima kako bi sprečili da Vašington i Moskva samostalno odlučuju o budućnosti Ukrajine i evropskoj bezbednosti.

Ukrajina takođe želi da njeni evropski saveznici budu uključeni u razgovore, jer strahuje da bi pregovori vođeni isključivo uz posredovanje SAD mogli da zanemare njene interese.

"Bez Evropljana nema podrške Ukrajini", izjavio je francuski predsednik Emanuel Makron, ističući da evropske države moraju same da odlučuju o svojoj budućoj bezbednosti.

Američki izaslanik Džared Kušner i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdili su posle sastanka u Dablinu da će Evropa učestvovati u narednoj rundi razgovora.

"Ne možemo zaključiti ovaj sporazum bez Evropljana za pregovaračkim stolom", rekao je Kušner.

Predsednik Rusije Vladimir Putin protiv je direktnog učešća evropskih zemalja u pregovorima, dok Moskva smatra da one podržavaju Ukrajinu vojnom i finansijskom pomoći.

Među evropskim liderima postojala su neslaganja oko toga da li Evropu treba da predstavlja jedan pregovarač ili delegacija više država. Italijanska premijerka Đorđa Meloni zalagala se za imenovanje jednog predstavnika, ocenjujući da previše različitih inicijativa i pregovaračkih formata otežava usaglašavanje evropske politike.

Šefica diplomatije EU Kaja Kalas izjavila je da upravo ona predstavlja Evropu u pitanjima spoljne i bezbednosne politike, ali je priznala da Rusija ne želi njeno učešće.

Poljski premijer Donald Tusk izrazio je rezervu prema dosadašnjem američkom posredovanju.

"Po mom mišljenju, nazivati to pregovorima je preterivanje", rekao je Tusk, dodajući da se nova bezbednosna arhitektura ne može graditi samo na osnovu želja ruskog predsednika ili nekoga u SAD.

Nemački kancelar Fridrih Merc upozorio je na mogućnost novih iznenađenja u američko-ruskim odnosima, podsećajući na samit američkog i ruskog predsednika na Aljasci, na kojem evropski i ukrajinski predstavnici nisu učestvovali.

Evropski lideri su na sastanku Evropske političke zajednice usvojili deklaraciju koju je podržalo 40 evropskih država, a kojom je potvrđeno da se o miru u Ukrajini mora odlučivati uz učešće Kijeva i da se pitanja evropske bezbednosti moraju rešavati uz učešće Evropljana.