Albanska koalicija, koju čini osam političkih stranaka iz Preševa, Bujanovca i Medveđe, na proteklim vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji osvojila je dva poslanička mandata, uz mogućnost da dobije i treći. Nosilac liste Šaip Kamberi za RTKLive poručuje da izborni rezultat predstavlja važan korak u jačanju političke prezentacije Albanaca, ali i očekuje da nova vlast u Srbiji otvori prostor za drugačiji odnos prema nacionalnim manjinama, zanastavak dijaloga sa Kosovom i izgradnju dobrosusjedskih odnosa u regionu.

Na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, održanim 25. oktobra, pobjedu je odnijela "Studentska lista – Studenti pobjeđuju", sa oko 53 procenta glasova ili 140 poslaničkih mjesta, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ osvojila oko 39 procenata glasova ili 104 mandata.

U novom sazivu Skupštine Srbije svoje predstavnike imaće i albanska zajednica - osam političkih stranaka iz Preševa, Bujanovca i Medveđe, koje su nastupile na zajedničkoj izbornoj listi. Njen nosilac,  lider Partije za demokratsko delovanje Šaip Kamberi, u intervjuu za RTKLive ocjenjuje da je jedinstveni nastup albanskih političkih stranaka bilo jedan od najvažnijih faktora dobrog izbornog rezultata.

„Ključnim smatram to što smo uspjeli da okupimo osam albanskih političkih stranaka oko zajedničke izborne liste i zajedničkog programa. Time smo pokazali da političke razlike ne moraju biti prepreka kada postoji svijest o zajedničkim nacionalnim i političkim interesima“, kazao je Kamberi.

Prema njegovim riječima, ostvareni rezultat omogućava nastavak političke borbe za legitimne interese Albanaca u Srbiji, ali uspjeh ne treba mjeriti isključivo brojem osvojenih mandata. Mnogo važnije, dodaje, biće koliko će njihovi predstavnici uspjeti da pokrenu pitanja koja godinama ostaju bez odgovora i koliko će konkretno doprinijeti poboljšanju položaja zajednice koju predstavljaju.

Kamberi podsjeća da je albanska koalicija kampanju vodila sa veoma ograničenim resursima, oslanjajući se na politički program zasnovan na Planu od sedam tačaka. Cilj, kako navodi, nije bio samo ulazak u parlament, već stvaranje organizovanije, snažnije i odgovornije političke reprezentacije.

„Svaki dodatni mandat predstavljao bi značajno pojačanje našeg parlamentarnog kapaciteta, ali za mene uspjeh nije samo pitanje broja mandata. On se mjeri i time koliko ćemo uspjeti da otvorimo pitanja koja su godinama ostajala bez odgovora i koliko ćemo konkretno doprinijeti poboljšanju položaja građana koje predstavljamo“, rekao je Kamberi za RTKLive.

NORMALIZACIJA 

Promjena odnosa političkih snaga u Srbiji otvara i pitanje budućeg odnosa nove vlasti prema Kosovu. Kamberi očekuje da nova vlada Srbije pristupi tom pitanju odgovornije i da odustane od politike odlaganja i jednostranih poteza, uz nastavak dijaloga i poštovanje ranije preuzetih obaveza.

Normalizacija odnosa, prema njegovom mišljenju, ne smije ostati samo diplomatska formulacija, već mora donijeti konkretne promjene u svakodnevnom životu građana. Među pitanjima koja smatra važnim izdvaja slobodu kretanja, ekonomsku saradnju, međusobno priznavanje dokumenata, rješavanje pitanja nestalih, otvaranje klasifikovanih ratnih arhiva i stvaranje uslova za normalan život.

Kamberi smatra i da bi Albanska koalicija mogla doprinijeti tom procesu upravo zahvaljujući iskustvu zajednice koju predstavlja, koja neposredno osjeća posljedice neriješenih odnosa, ali i institucionalne diskriminacije i nedovoljne integracije Albanaca u Srbiji.

„Normalizacija odnosa mora da podrazumijeva i dosljednu primjenu evropskih standarda u zaštiti prava nacionalnih manjina. Ne može se govoriti o stabilnosti i evropskoj perspektivi regiona ako se prava manjina ne posmatraju kroz iste demokratske i evropske principe“, poručuje Kamberi.

Doprinos koalicije, kako navodi, mogao bi se ogledati u izgradnji povjerenja, otvaranju kanala komunikacije i promovisanju konkretnih rješenja. Ističe da njihova namjera nije produbljivanje podjela, već učešće u procesima koji bi vodili trajnoj stabilnosti.

OPOZICIJA NIJE NEPRIJATELJ VLASTI

Govoreći o novom odnosu snaga u parlamentu, Kamberi ocjenjuje da sama činjenica da dvije političke grupacije - Studentska lista i koalicija koju predvodi Aleksandar Vučić - imaju dominantne poslaničke pozicije automatski ne uslovljava hoće li Srbija ući u period stabilnosti ili novih političkih napetosti. Mnogo toga će, smatra Kamberi, zavisiti od političke kulture, od spremnosti aktera da poštuju demokratska pravila, kao i od načina na koji će se ponašati parlamentarna većina.

Prema njegovim riječima, izborni rezultat pokazao je značajnu promjenu političke volje građana, ali pobjeda na izborima tek je početak odgovornosti. Od nove vlasti očekuje da izbornu podršku pretoči u institucionalne promjene, u jačanje vladavine prava, nezavisnost institucija i odgovornost nosilaca javnih funkcija.

Istovremeno, ukazuje na to da će Vučičeva lista, uprkos gubitku vlasti na izborima, zadržati veoma značajnu poslaničku grupu. Kamberi strahuje da bi takva pozicija mogla biti iskorišćena za podrivanje stabilnosti nove vlade.

„U demokratskom društvu opozicija nije neprijatelj vlasti, već njen korektiv i važan dio parlamentarnog sistema. Nažalost, od Vučićeve koalicije najmanje se može očekivati korektnost i doprinos stabilnosti“, kazao je Kamberi.

Ipak, ne smatra da će sama promjena vlasti nužno dovesti do smirivanja političkih prilika. Za to su, kako ističe, potrebni konkretni rezultati, institucionalni dijalog, smanjenje političkih podjela i vraćanje povjerenja građana u institucije.

SMIRITI TENZIJE U REGIONU 

Kada je riječ o regionu, Kamberi upozorava da Srbija ne može graditi stabilnost na neriješenim odnosima sa susjedima, niti na stalnom održavanju političkih tenzija i podrivanju stabilnosti susjednih država. Umjesto toga, neophodna je politika saradnje, dobrosusjedskih odnosa i evropskih integracija.

„Ne može se od nas zahtijevati lojalnost, a da budemo isključeni iz institucija“

Za albansku zajednicu, smatra Kamberi, političke promjene u Srbiji posebno su važne ukoliko otvore prostor za drugačiji odnos prema nacionalnim manjinama i njihovo ravnopravnije učešće u državnim institucijama. Ističe da stabilnost ne podrazumijeva samo odsustvo sukoba, već i jednakost pred zakonom, institucionalnu zastupljenost, poštovanje identiteta i osjećaj pripadnosti državi. Upravo u tim principima vidi osnovu za unutrašnju stabilnost Srbije, ali i dugoročnu stabilnost regiona.

Posebno naglašava da se od Albanaca ne može očekivati puna lojalnost državi ukoliko im se istovremeno uskraćuje mogućnost ravnopravnog učešća u njenim institucijama i ostvarivanje osnovnih prava.

„Ne može se od nas zahtijevati da pristanemo na to da nam se uskrate osnovna prava i da se naši zahtjevi za ravnomjernimučešćem u institucijama okvalifikuju kao neprijateljstvo ili separatizam. To je politika isključivosti, koja nam se decenijama nametnula, ali koja nije uspjela da nas slomi. Zato ne bi trebalo ni sanjati o tom cilju. Na pruženu ruku saradnje odgovorićemo odgovorno i konstruktivno“, poručio je u intervjuu za RTKLive Šaip Kamberi.

 *Tamara Nikčević je saradnica RTK-a i pokriva teme iz regiona