U jednom od predloženih amandmana na nacrt rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori pominju se izvještaji o nastojanjima Moskve da veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom iskoristi za širenje svog uticaja i slabljenje evroatlantskih integracija... O tome sam slušao na sjednicama Vojnog komiteta NATO-a dok sam bio vojni predstavnik Crne Gore u Briselu, kaže za RTKLive nekadašnji načelnik Generalštaba Crne Gore, admiral Dragan Samardžić.

Ministri odbrane Crne Gore i Albanije zatražili su od NATO-a da pošalje stručnjake koji bi im pomogli u borbi protiv sve prisutnijeg ruskog hibridnog djelovanja, piše briselski portal Politico. Crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović i njegov albanski kolega Ermal Nufi kazali su da bi Alijansa, budući da Moskva pojačava hibridne napade širom Evrope, trebalo da im pruži veću podršku u borbi sa kampanjama na društvenim mrežama, za koje tvrde da im je cilj destabilizacija zemalja regiona.

Komentarišući ove navode, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore i bivši vojni predstavnik te zemlje pri NATO-u i Evropskoj uniji u Briselu, penzionisani admiral Dragan Samardžić, za RTKLive podsjeća da je crnogorski premijer Milojko Spajić još krajem avgusta 2026. govorio o pripremi koordinisanog hibridnog djelovanja usmjerenog na destabilizaciju Crne Gore, ali i pita šta je država do sada učinila da to spriječi.

PRISUSTVO NATO I EU U REGIONU

Kao države članice NATO-a, Crna Gora i Albanija su se 2018. godine dogovorile da formiraju timove za odgovor na ovu vrstu prijetnji, navodi Politico.

“NATO bi trebalo da bude aktivniji u identifikovanju načina za suzbijanje zlonamjernih aktera na internetu, uspostavljanju protokola unutar zemalja Alijanse i formiranju timova za pomoć državi kojoj je ona potrebna”, kazao je albanski ministar odbrane Ermal Nufi.

Njegov crnogorski kolega, ministar Dragan Krapović, poručuje da Rusija kontinuirano sprovodi informativne kampanje usmjerene na ranjivost crnogorskog i drugih društava na Zapadnom Balkanu, te da postojeći kapaciteti države, “u smislu modernizacije opreme, ljudskih resursa, administrativnih kapaciteta i strateške komunikacije očito nijesu dovoljno razvijeni”.
Govoreći o predstojećim parlamentarnim izborima u toj zemlji, koji bi trebalo da se održe na proljeće, crnogorski ministar odbrane založio se za češće posjete visokih zvaničnika NATO-a Crnoj Gori, jer bi to, kako je kazao, predstavljalo signal značaja zemlje za taj vojni savez.

“NATO i EU moraju da ostanu veoma prisutni - i praktično i politički”, upozorio je crnogorski ministar odbrane.

HIBRIDNO DJELOVANJE

Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral Dragan Samardžić, za RTKLive kaže da je veoma iznenađen stavovima koje je u intervjuu za Politico iznio ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović.

“Kad sam pročitao da ministar Krapović traži pomoć NATO-a protiv ruskih informativnih kampanja, na trenutak sam pomislio da je riječ o vještačkoj inteligenciji. Krapović je, naime, po sopstvenom priznanju, nekada ozbiljno sumnjao u to da je Crnoj Gori mjesto u NATO. Demokratska Crna Gora, vladajuća stranka čiji je Krapović visoki funkcioner, 2017. bojkotovala je rad Skupštine i nije učestvovala u glasanju o pristupanju Crne Gore Alijansi. Devet godina kasnije, rekao bih da NATO u Crnoj Gori nema boljeg promotera od Demokrata. Pozdravljam ovu transformaciju”, kaže admiral Samardžić za RTKLive.

On podsjeća da je premijer Milojko Spajić još 27. avgusta ove godine javnost obavijestio o postojanju ozbiljnih operativnihsaznanja o pripremi koordinisanog hibridnog djelovanja radi destabilizacije Crne Gore, i to “uz učešće zvaničnika najmanje dvije države regiona”. Odmah je reagovao i crnogorski predsjednik Jakov Milatović, koji je zatražio hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost.

“Međutim, premijer Spajić je smatrao da je prvo trebalo da zasijeda Vijeće za nacionalnu bezbjednost, kojim upravo on predsjedava. Nažalost, do danas nijesu zasijedali ni Savjet za odbranu i bezbjednost, ni Vijeće za nacionalnu bezbjednost. Prije tačno godinu održana je posljednja sjednica Vijeća. Od saveznika tražimo pomoć, a ni Vijeće nijesmo sazvali!”, upozoravacrnogorski admiral.

STRAH OD VUČIĆA

Samardžić podsjeća da sve do nedavnog pada režima Aleksandra Vučića u Beogradu niko iz crnogorskih vladajućih struktura nije smio ni da pomene miješanje u izborne procese, hibridno djelovanje i dezinformacije iz Srbije.

“Sada traže da se ispitaju uticaj na medije i tokovi novca, kao da su za sve to tek juče čuli. Tada je, izgleda, bilo slađe ispijati vino sa gospodarom i paziti da se on ne naljuti”, kazao je admiral Samardžić.

Njega čudi i to što ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović sada tvrdi da Rusija kontinuirano cilja ranjivosti crnogorskog društva, te da će tih izazova pred izbore biti još više.

“Mi u Atlantskom savezu Crne Gore godinama na to upozoravamo, objavljujemo studije o malignom uticaju Rusije i Srbije, uključujući ulogu Ruske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve. Ali – džaba kucamo. U kući nema nikoga”, konstatujeSamardžić.

On crnogorskog ministra odbrane pita da li je od premijera Spajića tražio da sazove sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kakvu mu je procjenu u tom smislu dostavio i koje je mjere predložio. Tim prije što, dodaje, te prijetnje nijesu od juče.

“Šta se čekalo?”, pita admiral Samardžić.

MALIGNI UTICAJ CRKVE

Prema njegovom mišljenju, vlast u Podgorici uporno odbija da otvori pitanje ruskog djelovanja preko crkvenih mreža u Crnoj Gori. U jednom od predloženih amandmana na nacrt rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori pominju se, podsjeća, izvještaji o nastojanjima Moskve da veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom iskoristi za širenje svog uticaja i slabljenje evroatlantskih integracija. Zašto se to pitanje otvara u Briselu, a u Podgorici se zaobilazi, pita se nekadašnji načelnik Generalštaba.

“Za aktuelnu vlast bilo bi poučno i otrežnjujuće da ministar Krapović od NATO-a zatraži informacije i procjene o ruskom hibridnom djelovanju usmjerenom na sprečavanje ulaska Crne Gore u Alijansu 2017. godine, kao i o ulozi Rusije u pokušaju državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine. O tome sam slušao na sjednicama Vojnog komiteta NATO-a dok sam bio vojni predstavnik Crne Gore u Briselu, pa znam o čemu govorim. Vjerujem da bi, za početak, uvid u te procjene bio mnogo korisniji od dolaska još jednog ekspertskog tima u Podgoricu”, smatra admiral Samardžić, koji podvlači da je stručna pomoć saveznika dobrodošla.

NATO je, kaže, svoj prvi tim za odgovor na hibridne prijetnje poslao upravo u Crnu Goru, još 2019. godine.

“Jesmo li danas sposobniji da se takvom djelovanju suprotstavimo? Nijesam siguran”, kaže Samardžić.

Vjeruje da su najveći problem u tom smislu kadrovi.

“NATO nam može pomoći u obuci, ali prvo moramo imati koga da obučimo. Znate onu narodnu: Ima stotinu razloga zašto crkvena zvona ne zvone, a prvi je što nema zvona”, zaključuje nekadašnji predstavnik Crne Gore pri NATO-u i Evropskoj uniji u Briselu, penzionisani admiral Dragan Samardžić.

 *Tamara Nikčević je saradnica RTK-a i pokriva teme iz regiona